Lastovo

Lastovsko otočje jedno je od najbogatijih i najočuvanijih botaničkih područja na Sredozemlju.

Otoku su vrlo rano ime dali grčki pomorci i trgovci koji su iz južnih kolonija, sa svojim proizvodima plovili u zemlju Ilira. Otok Lastovo je u povijesti imao nekoliko imena: Ladesta tj. Ladeston ili Ladoston, a ime Lastovo dobiva zbog sličnosti sa otokom Lado u Jonskom moru

Mjesto Lastovo je staro srednjovjekovno naselje sa dugom i zanimljivom poviješću, amfiteatralnog oblika, okruženo brdima. U mjestu Lastovu se mogu pronaći prekrasne obiteljske kuće iz 15. i 16. stoljeća, a na kućama se mogu primjetiti bogato ukrašeni “fumari” (dimnjaci) i lastovski sulari koji su postali zaštitni znak Lastova.

Lastovske skalinade (kamene stepenice) koje obavijaju staru jezgru oko crkve i šire, te lastovski dimnjaci daju jedan poseban mediteranski ugođaj, a Lastovo nije smješteno uz more nego u samom srcu otoka.

Sastav flore otoka Lastova odredila je pučinska osama, obilje sunčeve svijetlosti i noćne vlage te posebno i duboko lastovsko tlo.

Oko 70% površine otočja prekriveno je šumom, što čini Lastovo pored Mljeta najšumovitijim hrvatskim otokom. Prekriven je pretežno makijom – najljepše drvo je planika.

Lastovsko otočje spada u parkove prirode.