Modra špilja, nalazi se u maloj uvalici Balun. Godine 1884. barun Eugen von Ransonet opisao ju je i naslikao. Na njegov prijedlog otvor špilje je proširen i tako je Modra špilja postala dostupna cijelom svijetu kako bi se otkrile njene ljepote.

Otkrivena ljepota špilje, obojena srebrnim plavetnilom neprestano privlači brojne turiste. Spilja ima dva otvora, jedan manji, onaj umjetno produbljen, kroz koji može proći brodić. Drugi  otvor nalikuje na svod i mnogo je širi, na južnoj strani špilje, ispod razine mora. Kroz taj podvodni otvor prodire kroz špilju sunčana svjetlost, koja se, prolazeći kroz vodu, najprije lomi, a onda se od dna špilje odbija tako da je spilja obasjana plavetnilom.

Ipak,  tu ljepotu treba doživjeti.

Iako je otok Biševo najpoznatije upravo zbog ovih špilja, također su i poznati  vinogradi Biševa, ali kojih na žalost ima sve manje. Od grožđa plavac mali se dobiva vrlo kvalitetno vino biševski plavac. A bilo je tu nekada opola i vugave.

Biševo je slabo naseljeno i uglavnom je ostala starija populacija. Nekada je bilo više ljudi, druženja, a živjeli su  u osam biševskih zaselaka:
Salbunara Gornja, Salbunara Donja,  Mezoporat, Vela Gora, Potok, Poje, Nevaja i Porat.

Nekada se čuo žamor djece, njihov smijeh, bila je tu i škola, dok su sada ostala samo sjećanja.

Na tom otočiću su nekada boravili benediktinci, a crkva sv. Silvestra je svjedok njihovog boravka na tom otočiću.

Od 1951. godine, Modra špilja je proglašena zaštićenim geomorfološkim spomenikom prirode.